Mikrobiota i mikrobiom – tajna našeg tijela: intervju s nutricionisticom

Znate li što se skriva u vašem crijevu i kako to utječe na vaše zdravlje?

U posljednjih nekoliko godina sve se češće pojavljuju pojmovi poput mikrobioma i crijevne mikrobiote. No što zapravo znače i zašto bismo trebali brinuti o njima?
Za odgovore smo razgovarali s Linom Habjanič, stručnjakinjom iz područja dijetetike i zdravlja, s iskustvom u provođenju programa za jačanje zdravlja i prehrambenog savjetovanja. Lina je diplomirala dijetetiku na Fakultetu za zdravstvene znanosti. U diplomskom radu istraživala je povezanost crijevne mikrobiote i Alzheimerove bolesti.

U ovom intervjuu saznat ćete:
Što je mikrobiom i kako se razlikuje od crijevne mikrobiote,

Kako ravnoteža bakterijskih zajednica u crijevu utječe na probavu, imunološki sustav pa čak i na kognitivne funkcije,

Koji čimbenici mogu narušiti bakterijsku ravnotežu i kako si možemo pomoći na prirodan način,

Jesu li probiotici i dodaci prehrani uvijek potrebni,

Praktične savjete za održavanje zdrave crijevne mikrobiote kroz prehranu i stil života.

Ako želite bolje razumjeti kako mikrobiom i crijevna mikrobiota utječu na vaše zdravlje i dobrobit, te kako ih prirodno podržati prehranom, ovaj je intervju pravi izbor.

Zašto je u posljednjih nekoliko godina poraslo zanimanje za pojmove mikrobiom i mikrobiota?

LINA: Najprije je možda dobro definirati što zapravo svaki od tih pojmova obuhvaća. Kada govorimo o mikrobiomu, govorimo o cjelokupnom ljudskom habitatu – točnije, o svim mikroorganizmima koji naseljavaju naše tijelo, njihovom genomu i okolišnim čimbenicima koji pokreću određene procese.
Svaka osoba u svom tijelu i na njemu nosi između 10 i 100 bilijuna mikrobnih stanica.
Crijevna mikrobiota, unutar tog sustava, predstavlja opsežan i, čini se, izuzetno važan dio mikrobne zajednice u ljudskom tijelu. Njena prva i najvažnija funkcija je pomoć u probavi unesene hrane – možda najizraženije primjećujemo i osjećamo taj proces kada konzumiramo namirnice s visokim udjelom vlakana (npr. mahunarke), pri čemu konzumaciju često prati osjećaj nadutosti.

Naravno, moramo osigurati ravnotežu između poželjnih i manje poželjnih bakterijskih zajednica u crijevima, jer te probiotičke bakterije pomažu u održavanju imunološkog sustava (pomažu ograničiti / spriječiti upalne procese), brinu za zdravlje samog crijeva itd.
Ne radi se toliko o stručnom, koliko o osobnom mišljenju, jer smatram da je veliko zanimanje za sastav crijevne mikrobiote potaknula industrija dodataka prehrani. Istina je da smo u posljednjih 10–15 godina svjedoci povećanog ulaganja u klinička istraživanja povezanosti, ne samo crijevne, nego i drugih mikrobiota, a iz toga je logično slijedilo da će se industrija na to prije ili kasnije odazvati.

Na što zapravo utječu mikrobiota i mikrobiom?

LINA: Osim gore navedenog, istraživanja su pokazala da zdrava ravnoteža bakterijskih zajednica crijevne mikrobiote (probiotici) pomaže smanjiti i kronične upale, među koje ubrajamo naizgled nepovezane pojmove poput povećane masne mase u tijelu (bilo kod pretilosti ili kod mršavih osoba s povišenim udjelom masnog tkiva), kao i prirodni proces starenja čovjeka.
U oba slučaja radi se o dugotrajnoj, niskorazinskoj upali koja, na kraju, utječe i na kognitivne procese te održavanje odnosno pad kognitivnih funkcija.
Jedna od teorija nastanka i prevencije Alzheimerove bolesti i nekih drugih oblika demencije pretpostavlja da upravo ta dugotrajna, niskorazinska upala negativno utječe na kognitivne (mentalne) funkcije čovjeka.
Također, postoji povezanost između loše strukture crijevne mikrobiote i mentalnog zdravlja, gdje su otkrivene poveznice između depresije, anksioznosti i crijevne mikrobiote.

Vidjeli smo da postoji mnogo testova – trebamo li se doista testirati na sastav mikrobiote?

LINA: Ne, nema potrebe. Prije svega, mnogo je važnije usredotočiti se na uravnoteženu prehranu, jer znamo da u Sloveniji, s jedne strane, unosimo premalo vlakana (i topivih i netopivih).
To znači da jedemo premalo povrća i voća. Kod voća je možda važno naglasiti da to znači konzumaciju cijelih komada voća, s korom, a ne smoothija.
S druge strane, jedemo premalo različitih vrsta žitarica i mahunarki, a previše prerađene, masne i slatke hrane.
Naravno, to se odnosi na zdrave osobe; ako netko ima zdravstveno stanje, u svakom slučaju preporučujem uključivanje medicinskog multidisciplinarnog tima kako bi zajedno razmotrili mogućnosti.
Ali u prvom redu trebamo pogledati svoju svakodnevnu prehranu.

Kako znamo da nešto nije u redu s našom crijevnom mikrobiotom?

LINA: Već i to ako nas pretjerano napuhuje, a nemamo nikakvu dijagnozu. Grubo rečeno, to znači da kod osobe koja u organizam unosi odgovarajuću hranu, ne pretjeruje s nezdravim namirnicama i općenito je zdrava, zdjela juhe od graha ne bi trebala izazvati pretjeranu nadutost, jer ima dovoljan broj bakterija koje koriste vlakna iz graha kao svoju hranu – i pritom se same ne „prejedaju“.
Ako ih pak „izgladnimo“ unosom masne, prerađene i slatke hrane, one će se, kada napokon dobiju vlakna, naravno pretjerano „nahraniti“.

Što sve narušava ravnotežu u crijevnoj mikrobioti?

LINA: Nepravilna prehrana, ali i stresni odgovori, lijekovi…

Kako si možemo prirodno pomoći u uspostavi zdrave mikrobiote i optimalne probave?

LINA: Osim već navedenog, istaknula bih i namirnice koje prirodno sadrže probiotičke bakterije.
Tu prije svega govorimo o bakterijama Lactobacillus Acidophilus, koje se nalaze u kefiru, fermentiranom povrću (npr. tradicionalno kiseli kupus, kisela repa), fermentiranoj soji itd.

Smatrate li da je nužno uzimati dodatke prehrani – tablete ili praške?

LINA: Kod zdrave osobe – ne. Ako je, međutim, iza nas vrlo jaka terapija antibioticima, tada bi se možda vrijedilo posavjetovati sa stručnjakom.
Ali moramo biti svjesni da, osim možda nekoliko proizvoda, većina dodataka prehrani prolazi kroz isti postupak provjere kao i obični keksi – što znači da moraju zadovoljiti samo uvjet da ne štete zdravlju, a ne obrnuto, da koriste zdravlju.
Dakle, u iznimnim slučajevima i pod nadzorom – inače ne.

Možemo li prehranom regulirati probavu?

LINA: Prije svega prehranom, kretanjem, snom i održavanjem mentalnog zdravlja.

Je li istina da naš probavni sustav zimi djeluje drugačije i da bismo tada trebali više pažnje posvetiti bakterijskoj ravnoteži?

LINA: Ne.